Povišeni nivoi holesterola i triglicerida predstavljaju ključne faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koje su glavni uzrok smrtnosti u svijetu. U povodu Svjetskog dana srca, 29. septembra, razgovarali smo s kardiologom prim. dr Živanom Dimitrijevićem o tome koji od ovih parametara nosi veći rizik i kako se najefikasnije boriti protiv njih.
Dr Dimitrijević naglašava da je holesterol esencijalan za funkcije organizma, jer čini dio strukture ćelijskih membrana i učestvuje u sintezi mnogih hormona. Ipak, kada nivo holesterola pređe gornju granicu—obično između 5,2 i 5,6 milimola po litru—postaje problematičan.
„Ako je holesterol blago povišen, na primjer za jedan milimol, ne bih odmah reagovao, osim ako ne postoje drugi zdravstveni problemi. Kod mladih i zdravih osoba, čak i vrijednosti oko 7 ili 7,2 milimola ne zahtijevaju hitnu brigu, osim ako ne dostignu ekstremne nivoe, recimo preko 8 ili 8,5 milimola. Povišen holesterol može se taložiti ispod endotela krvnih sudova i formirati aterome, što dovodi do sužavanja krvnih sudova“, objašnjava dr Dimitrijević.
Trigliceridi kao manje poznati faktor
Trigliceridi, koji su masnoće koje se zajedno s holesterolom transportiraju kroz organizam, takođe igraju značajnu ulogu. Povišeni trigliceridi, posebno kod osoba s dijabetesom ili onih koji imaju visok unos šećera i masti, doprinose stvaranju ateroma.
„Trigliceridi se obično lakše reguliraju dijetom i lijekovima u poređenju s holesterolom. Pacijenti često brže reaguju na promjene u ishrani“, naglašava dr Dimitrijević, dodajući da je holesterol često ozbiljniji problem zbog složenijeg regulisanja.
Uticaj mršavljenja i genetike
Dr Dimitrijević ističe da mršavljenje može značajno uticati na nivo triglicerida. „Kada osoba izgubi nekoliko kilograma, trigliceridi mogu naglo pasti, dok se holesterol teže mijenja, jer je organizmu potrebniji.“
Genetika takođe igra ključnu ulogu. „Ako roditelji imaju povišen holesterol, velika je vjerovatnoća da će ga imati i njihovo dijete. Jetra može proizvoditi više holesterola nego što je tijelu potrebno, što je teže kontrolisati ishranom. Istraživanja pokazuju da holesterol iz hrane, poput onog iz jaja, ne utiče značajno na nivo holesterola u krvi“, dodaje on.
Na kraju, dr Dimitrijević podseća na važnost redovnog praćenja oba faktora. „Ako bih mogao da biram, radije bih se suočio s povišenim trigliceridima, jer ih je lakše regulisati. Ipak, oba problema su ozbiljna i zahtijevaju pažljivo praćenje i liječenje.“
