Dodik između BRICS-a i Trumpa: Politička taktika ili strateško lutanje?
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, ponovo je privukao pažnju javnosti svojim političkim manevrima, balansirajući između Istoka i Zapada. Nakon spektakularne proslave povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Dodik se istovremeno zalaže za priključenje Bosne i Hercegovine organizaciji BRICS, što je izazvalo burne reakcije kako u domaćim političkim krugovima, tako i na međunarodnoj sceni.
Proslava Trumpove pobjede i političke ambicije
U Banjoj Luci, u znak podrške bivšem američkom predsjedniku, Palata Republike bila je osvijetljena bojama američke zastave, uz prikaz slike Donalda Trumpa. Ovaj Dodikov potez nije prošao nezapaženo, a mnogi analitičari su ga ocijenili kao politički igrokaz, kojem je cilj bio približavanje Trumpu i potencijalno ukidanje sankcija koje mu je upravo njegova administracija nametnula tokom prvog mandata.
Nakon ovakvog čina, pojedini politički analitičari Dodiku su dodijelili epitet „šampiona ulizivanja Trumpu“, aludirajući na njegovu neskriveno naklonost prema američkom lideru. Ovakvi postupci dodatno su podstakli spekulacije o tome da Dodik svoju političku sudbinu veže za moguće promjene na globalnoj sceni i povratak Trumpa na vlast.
Dodikova vizija BRICS-a i odgovor opozicije
S druge strane, Dodik ne krije svoju namjeru da Bosnu i Hercegovinu približi zemljama članicama BRICS-a, tvrdeći da bi takva ekonomska i politička saradnja mogla donijeti brojne benefite. „Mi ćemo od Parlamentarne skupštine BiH zatražiti tu saglasnost, kako bismo mogli aplicirati za neke od oblika organizacije koja se zove BRICS,“ izjavio je Dodik nakon svoje posljednje posjete Vladimiru Putinu, ruskom predsjedniku kojeg mnogi zapadni lideri označavaju kao diktatora.
Međutim, ovakva inicijativa naišla je na oštar odgovor opozicije iz Republike Srpske. Branislav Borenović, poslanik PDP-a u državnom parlamentu, jasno je istakao da BiH prvenstveno treba da teži integraciji u Evropsku uniju, a ne da se okreće alternativnim blokovima.
„To je nešto što se apsolutno ne može desiti, jer naša je budućnost u ovom regionu u integracijama sa EU-om, zato što sa ovim regionom i EU-om ostvarujemo ekonomske partnerske odnose,“ rekao je Borenović.
Opozicija u Republici Srpskoj, ali i brojne političke strukture u Federaciji BiH, smatraju da bi približavanje BRICS-u značilo udaljavanje od evropskih integracija, što bi moglo dodatno zakomplikovati odnose BiH sa zapadnim partnerima.
Trumpove prijetnje BRICS-u i Dodikov potencijalni odgovor
Zanimljivo je pitanje hoće li Dodik komentarisati najnoviju prijetnju Donalda Trumpa upućenu zemljama BRICS-a. Ukoliko Trump ponovo uvede sankcije ili zauzme čvršći stav prema ovoj grupaciji, Dodik bi mogao doći u situaciju da bira između podrške svom političkom uzoru i nastavka bliskih odnosa s Rusijom i Kinom.
Njegova politička pozicija sada je posebno delikatna – s jedne strane, slavi Trumpov povratak i nada se ukidanju sankcija, dok s druge strane, zagovara priključenje organizaciji koju upravo Trump vidi kao ekonomsku i političku prijetnju.
S obzirom na njegove dosadašnje stavove i političke manevre, ostaje da se vidi kako će Dodik balansirati između svojih veza sa Istokom i političkih simpatija prema Zapadu.
