Vlada Republike Srpske održala je večeras svoju 16. posebnu sjednicu, na kojoj su, po hitnom postupku, usvojeni i upućeni na daljnje razmatranje u Narodnu skupštinu RS-a prijedlozi nekoliko značajnih zakonskih akata. Ovi prijedlozi reflektiraju aktuelne političke i pravne stavove vlasti u Republici Srpskoj te su rezultat dugotrajnih nesuglasica sa institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
Među usvojenim prijedlozima zakona nalaze se:
- Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada institucija Bosne i Hercegovine koje vlasti Republike Srpske smatraju neustavnim,
- Prijedlog dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Neposredno nakon sjednice Vlade, Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske održao je telefonsku sjednicu na kojoj je odlučeno da će 18. posebna sjednica NSRS, sazvana na zahtjev Vlade RS-a, biti održana u četvrtak, 27. februara 2025. godine, s početkom u 15 sati. Tom prilikom, Narodna skupština će razmatrati i odlučivati o prijedlozima zakona koji su usvojeni na sjednici Vlade RS-a.
Odluke Narodne skupštine Republike Srpske dolaze kao odgovor na ranije donesene akte institucija Bosne i Hercegovine, a posebno na odluke Suda BiH i visokog predstavnika Christiana Schmidta. U usvojenim zaključcima Narodna skupština RS-a naglasila je da Sud BiH nije postupao u skladu s Ustavom BiH, već se oslanjao na odluke visokog predstavnika, koje poslanici u Republici Srpskoj ne smatraju legitimnim.
Jedan od ključnih zaključaka NSRS-a jeste stav da institucije poput Suda BiH, Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) nemaju ustavni osnov za djelovanje na teritoriji Republike Srpske. Na temelju tog stava, Narodna skupština je naložila Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv sudija i tužilaca koji su donosili odluke na osnovu akata koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodatno, Vlada Republike Srpske je zadužena da pripremi i predloži zakone koji bi formalno onemogućili rad institucija za koje vlasti RS-a smatraju da nisu utemeljene u Ustavu BiH. U svojim zaključcima, Narodna skupština Republike Srpske je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocjenjujući ih kao oblik političkog pritiska i pokušaj zastrašivanja.
Ovi događaji predstavljaju nastavak dugogodišnjih političkih napetosti između vlasti u Republici Srpskoj i centralnih institucija Bosne i Hercegovine, pri čemu vlasti RS-a sve češće preduzimaju korake ka jačanju autonomnih institucija i donošenju zakona kojima se osporava autoritet državnih organa. Ishod rasprave i odluke na sjednici Narodne skupštine RS-a mogle bi imati dalekosežne posljedice po pravni i politički pejzaž Bosne i Hercegovine, a međunarodna zajednica pomno prati razvoj situacije.
